ČIOVO BIKE – ODVAŽITE SE NA AVANTURU SA ZRNCEM ADRENALINA!


SJAJNO ISKUSTVO BICIKLIRANJA U MEDITERANSKOM AMBIJENTU. Istraživanje krajolika na dva kotača izvrstan je način da se neki kraj upozna do u dušu, a ubrajate li se u ljubitelje ponešto aktivnijeg odmora, u Okrugu Vas očekuje užitak u vožnji biciklističkim stazama u ugodnom i slikovitom ambijentu! Pogled na okruške znamenitosti, suhozide i maslinike, te hridi i okolne otočiće, uz prepoznatljive mirise mediteranskog raslinja, jedinstven je doživljaj, a kako je cijeli otok Čiovo premrežen biciklističkim stazama, sjajna je destinacija za sve u potrazi za odmorom sa zrncem adrenalina. Očekuju Vas staze sa manjim tehničkim preprekama, ali i one koje ponegdje zahtijevaju pravu vještinu, a uz pomoć naših podataka moći ćete odabrati rutu baš po Vašoj mjeri. Pitoreskne crkvice i povijesni ostaci na koje ćete usput naići, zanimljivi su sadržaji za razgled koji daju osobitu draž, a prednost je i to što zahvaljujući iznimno ugodnoj klimi i velikom broju sunčanih sati godišnje, ove staze možete koristiti tijekom cijele godine!

MTB STAZE

Opis itinerara, tehničke karakteristike, preuzimanje gpx datoteke, fotogalerija, ...
PRAVILA PONAŠANJA


CESTOVNA I OBITELJSKA-TREKKING KARTA

Opis itinerara, tehničke karakteristike, preuzimanje gpx datoteke, fotogalerija, ...
NA CESTOVNU I OBITELJSKU-TREKKING KARTU


Itinerar: Čiovo, Put Gradine-Žedno-Slatine-Arbanija-Put Gradine

Vrsta bicikla: MTB, E-MTB
Fizička zahtjevnost: 3
Tehnička zahtjevnost: 3
Dužina staze: 20,5 km
Visinska razlika: 526 m
Vrijeme vožnje: 1:30-2:30 h

Točke interesa:
Crkva sv. Mavra, plaža Mastrinka, helidrom Trogir, panorama Miševac
Polazna točka
Čiovo-Put Gradine path
GPX ZAPIS

Najduži uspon:
Slatine-Žedno - 2,14 km | 8.2% | 175 m
Najduži spust:
Žedno-Arbanija - 2,4 km | -7,3%
Asfalt: 20%
Makadam: 80%


Opis itinerara:
Čiovo je sa svojih gotovo 30 četvornih kilometara najveći, blago brdoviti otok trogirskoga arhipelaga. Istražujući njegov unutrašnji dio vodimo vas do mjesta Žedno, blizu kojeg se nalazi crkvica sv. Mavra iz 4. stoljeća na čijem polju su se okupljali pustinjaci. Na otoku su naime, u 4. i 5. stoljeću živjeli prognani heretici, gubavci i izopćenici. Crkvica s polukružnom apsidom i zvonikom na preslicu sagrađena je pri vrhu terasaste padine, a oblikom i strukturom ziđa ukazuje na period romanike. Po njoj je nazvana i prelijepa okruška uvala, Mavarčica. Kada utažite žeđ u Žednom, nastavite prema sjevernoj obali Čiova gdje vas vodimo u otkrivanje mjesta uz Kaštelanski zaljev. Crkvica Gospe od Prizidnice je kulturno povijesni dragulj Slatina. U 16. stoljeću sagradili su ju pustinjaci katoličke crkve na liticama u harmoniji kamena, mora i šume.
Prateći obalnu liniju, na pola puta između Slatina i Trogira, u Arbaniji, otkrit ćete samostan Sv. Križa s klaustrom i prostranim vrtom kojeg su na stjenovitoj obali izgradili dominkanci. U crkvi je sačuvana vrijedna slikarska baština iz 17. stoljeća, a vrijedi zastati i kraj sjevernog zida koji je zbog obrambene funkcije sagrađen poput utvrde. Oko samostana se razvila Arbanija, naselje ondašnjih težačkih albanskih obitelji koje su došle za dominikancima obrađivati im zemlju.
Tehničke karakteristike:
S dužinom od 20,5 km i 526 m visinske razlike te čestim promjenama podloge, ova je staza izazovna i za iskusnije bicikliste. Prvi uspon će vas finom makadamskom stazom dugom 2,4 km podići 150 metara iznad mora, a nakon toga vas čeka zahtjevni spust po tehničkom single tracku na kojem je podloga od rastresitog kamenja srednje veličine, kojeg prati strmi uspon sličnih karakteristika, na kojem se gradijent penje do 20%. Ubrzo nakon strmog dijela po rastresitom kamenju uspon se odvaja na široki makadamski put te traje 1,4 km uz prosječni nagib od 8%. Relativno ravna sekcija staze dužine 3,5 km vodi po širokim makadamskim putevima te je dobro mjesto za odmor prije makadamskog spusta nakon kojeg kreće fizički zahtjevni uspon po kamenitom single tracku, a koji se kasnije spaja na cestu. S 2,2 km i 8.1% prosječnog nagiba, maksimalnim nagibom od 15% i rastresitom podlogom ovo je najzahtjevniji i najduži uspon na stazi. Spust po tehničkom trailu s kombinacijom zemlje i kamena vrlo je dinamičan i zabavan. Na kraju staze čeka vas vožnja uz cestu natrag do početne točke. Preporučuje se MTB bicikl.

Itinerar: Slatine-Put Vr sela-Lubinovo-Slatine

Vrsta bicikla: MTB, E-MTB, Gravel, Treking
Fizička zahtjevnost: 2
Tehnička zahtjevnost: 2
Dužina staze: 8,2 km
Visinska razlika: 266 m
Vrijeme vožnje: 0:30-1:00 h

Točke interesa:
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Etno zbirka, plaže
Početna točka:
Slatine
GPX ZAPIS

Najduži uspon:
0,6 km | 11,5% | 71 m
Najduži spust:
0,86 km | -25.3%
Asfalt: 30%
Makadam: 70%


Opis itinerara:
Slatine odišu neskrivenom ljepotom priobalja i plaža koje se proteže sjeveroistočnim dijelom otoka Čiova. Malo mjesto duge ribarske tradicije smjestilo se na jugu Kaštelanskog, nekadašnjeg Salonitanskog zaljeva. Gradić na vrhu malog brda s tisuću žitelja smješten je tik do dvije UNESCO-ve lokacije: samo 8 km udaljen je trogirske starogradske jezgre, dok ga od Splita dijeli jedna nautička milja. Iz oba je grada do Slatina lako doći i morskim putem pa nemojte propustiti biciklističku vožnju jedinstvenim krajolikom Čiova i pogledima koje nudi na Marjan i obale. Kao i drugi tipični mediteranski gradići i Slatine imaju svoj elegantni zvonik sagrađen početkom 17. stoljeća koji pripada crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Župna crkva u starom dijelu naselja čuva oltarnu sliku iz 14. stoljeća koja se, kao i ostaci drvenog raspela, pripisuju radu venecijanskog majstora Paola Veneziana, jednog od najznačajnijih mletačkih slikara trecenta. Nedaleko se nalazi kućica od lokalnog vapnenca, građena na tradicionalan način i okružena s tipičnom suhozidnom strukturom ovog podneblja. Tik do župne crkve je i kamena zgrada iz 1913., današnja osnovna škola s međunarodnim eko naslovom koja čuva tradiciju ovog mjesta pa u njoj možete posjetiti etno zbirku, zbirku jadranskih školjki pa i mali botanički vrt mediteranskog bilja.
Tehničke karakteristike:
Uživajte u prekrasnim pogledima vozeći se po finim makadamskim putevima i single trackovima. Sa samo 8,2 km i 266 m visinske razlike, ova je staza prikladna za početnike i rekreativce koji žele uživati u vožnji i prirodnim ljepotama. Očekuje vas jedan uspon, kraći makadamski uspon od 500 m s gradijentom do 15%, kojeg će savladati svaki biciklist, nakon kojeg dolazi spust jednakih karakteristika koji će dati idealnu dozu adrenalina za one manje iskusne bicikliste. Idealna staza da nakon kupanja odete u kulturni obilazak starog dijela Slatina biciklom. Preporuka je MTB, gravel ili treking bicikl.

Itinerar: Okrug Gornji - plaža Stari Porat - plaža Tatinja - Bušinci - Okrug Gornji

Vrsta bicikla: MTB, Gravel,Treking
Fizička zahtjevnost: 2
Tehnička zahtjevnost: 2
Dužina staze: 17,3 km
Visinska razlika: 286 m
Vrijeme vožnje: 1:00-1:30 h

Točke interesa:
Okrug - Panorama, Kapela sv. Ivana Krstitelja, Uvala Mavarčica - Photo point
Početna točka:
Okrug Gornji - marina
DOWNLOAD GPX FILE

Najduži uspon:
Okrug Gornji - 0,6 km | 6,2% | 36 m
Najduži spust:
Okrug Gornji - 0,7 km | -7,2%
Asfalt: 55%
Makadam: 45%


Opis itinerara:
Okruška rivijera satkana je od zavodljivih otočića, skrovitih i zaštićenih uvala kao što su Duga, Duboka i Široka, Kancelirovac i Racetinovac, i niske zamamnih plaža: Mavarčica, Toć, Tatinja, Kava i Rudej ili Stari Porat na zapadnom obrisu otoka prema kojoj staza i kreće, vodeći vas kroz fantastične krajolike koji odaju spokoj ove mediteranske oaze srednjeg Jadrana. Premda mali površinom, Čiovo je otok zanimljive prošlosti. Naseljen još u prapovijesno doba, u doba Rimljana služi za smještaj izgnanika, a potom na njemu, osim pustinjaka, sve do provala Osmanskog Carstva, nema stanovnika. Mletačka vlast dopustila je naseljavanje otoka 1451. a naselje Okrug spominje se prvi puta 1461. No, njegov početak povezuje se s crkvom sv. Teodora, odnosno Tudora, zaštitnika općine, a kojem su se pripisivale iscjeliteljske moći.
Smatra se i da je otočić Kraljevac na južnoj strani Čiova pružio utočište kralju Bela IV. u bijegu pred Tatarima 1242. te da je po njemu i dobio ime, dok je obližnji otočić Sv. Fumija nazvan po kasnoantičkoj crkvici uz koju se nalazio sklop gospodarskih zgrada trogirskih benediktinaca. I dok vas okružuju mirisi mora i boje tradicije, uz priče o pustinjacima i plemićima, vaša se vožnja okruškim stazama svaki put pretvara u novo otkriće i užitak istraživanja.
Tehničke karakteristike:
Bez zahtjevnih tehničkih dijelova te sa 17,1 km i 263 m visinske razlike, ovo je staza pitomog karaktera prikladna za rekreativne bicikliste i početnike. Početak staze širokim makadamom i zemljanim putevima vodi uz more te je krase brojni pogledi. Prvi uspon po cesti, koji vodi do single tracka uz more, vrlo je pitomog karaktera. Single track je kombinacija zemlje i krupnijeg kamenja koje se lako zaobilazi te tehnički nije zahtjevan. Najveći izazov na stazi predstavlja cestovni uspon dužine 200 metara s prosječnim nagibom od 13,5%, dok su iduća dva uspona značajno blažeg gradijenta, no podloga je fini makadam, a otvaraju se i brojni nevjerojatni pogledi na more. Tehnički jednostavan makadamski spust vodi do staze uz more koja je dijelom betonirana, dok su pojedini dijelovi od finog šljunka. Najduži uspon od 600 metara dolazi prije samog kraja rute te vas asfaltnom cestom podiže do Okruga Gornjeg. Preporuka je MTB, gravel ili treking bicikl.

Itinerar: Čiovo-Balan-Žedno-Arbanija-Mastrinka-Balan Čiovo

Vrsta bicikla: MTB, E-MTB
Fizička zahtjevnost: 2
Tehnička zahtjevnost: 3
Dužina staze: 13,9 km
Visinska razlika: 346 m
Vrijeme vožnje: 1:00-1:30 h

Točke interesa:
Crkva sv. Ivana Trogirskog
Početna točka:
Parkiralište uz stari most Čiovo
GPX ZAPIS

Najduži uspon:
Balan - Kobiljak - 1,9 km | 7,6% | 145 m
Najduži spust:
Arbanija | 1,8 km | -11%
Asfalt: 40%
Makadam: 60%


Opis itinerara:
Na UNESCO-voj listi svjetske baštine od 1997. godine sjaji se i ime Trogira, prekrasnog gradića čija je povijesna jezgra zaštićena kao jedinstveni spomenik kulture. Jedan od najočvanijih romansko-gotičkih gradova svoje iznimno kulturno nasljeđe zasigurno duguje i važnom strateškom, prirodno zaštićenom položaju kojeg zaokružuje neobičan "iskorak" na susjedni otočić. Naime, stanovnike "Male Venecije", kako mu još tepaju, unatoč zabranama Statuta iz 15. stoljeća, privlačile su već u ono doba osobitosti susjednog otoka čiji su sjeverni dio pretvorili u svoje predgrađe, vrtal, vrt.
More, sunce i mediteranski zrak i danas jednako nastavljaju opijati svakog novog posjetitelja, a vašu vožnju Čiovom obogatit će i neke zanimljve lokacije. Jednobrodna crkvica sv. Andrije na brežuljku Balan na zapadnom rtu Čiova zaštićeno je kulturno dobro. Krase je polukružna apsida i bočni kvadratnm prozori te kameni romanički srpasti luk na ulazim. Na vrhu Balana nalazi se i nekadašnji morski vidikovac, utvrda Stražica. Put prema unutrašnjosti odvodi vodi nas do sela neobičnog imena, Žedno. U mjestu se nalazi crkva bl. Ivana Trogirskog, posvećena biskupu snažno povezanog s gradom, a zbog brojnih pripisanih mu čudesa njegov kult stanovnci njeguju još od srednjeg vijeka. Ivan je i najmlađi među svecima zaštitnicima dalmatinskih biskupskih gradova i crkava. Arbanija i Mastrinka šarmantna su mjesta čije su plaže poznate po čistoći podmorja, a vas će oduševiti svojim bojama i pogledima na Velo polje i Divulje, Resnik sa zračnom lukom i dalmatinsko zaleđe dinarskog gorja.

Tehničke karakteristike:
Staza dužinom od 14,1 km i 330 m visinska razlika niže je fizičke zahtjevnosti, no često će testirati vaše tehničke sposobnosti. Sastoji se od 4 uspona od kojih je najduži i najzahtjevniji onaj na samom startu koji će vas u prva 2 km podići na 150 m nadmorske visine s pojedinim strmijim dionicama od 15% nagiba po asfaltiranoj i makadamskoj podlozi što će savladati večina rekreativnih biciklista. Stazu karakteriziraju pitomi usponi i vrlo dinamični spustevi trail karakteristika po single track stazama zemljane i kamenite podloge. Očekuje vas sve, od finih do tehnički zahtjevnih makadamskih puteva, single trackova i rastresitih staza. Dva vrlo strma single track spusta s gradijentom do -35% testirat će tehničke sposobnosti i kod strastvenih biciklista te dati dozu adrenalina. Staza je idealna za MTB bicikle.


CESTOVNE I OBITELJSKE-TREKKING STAZE

Itinerar: Čiovo Put Gradine-Okrug Gornji-Okrug Donji-Okrug Gornji-Žedno-Arbanija-Slatine-Žedno-Put Gradine

Fizička zahtjevnost: 3/5
Tehnička zahtjevnost: 4/5
Dužina staze: 33,6 km
Visinska razlika: 565 m
Vrijeme vožnje: 1:30-2:30 h

Vrsta bicikla:
Cestovni
Polazna točka:
Trogir-Čiovo
PREUZMITE GPX DATOTEKU

Najduži uspon:
Slatine - 2,4 km; 7,7%; 190 m
Najduži spust:
Žedno - 2 km; -6,7%
Asfalt: 100%
Makadam: 0%


Opis itinerara:
U traganju za bijegom od svakodnevnog života, a da pritom odmor podrazumijeva osamu prekrasnog otočića, savršena je opcija otok Čiovo! Spokoj i sigurnost njegovih prirodnih ljepota prepoznata je stoljećima unatrag, kada su ga za svoje odredište birali bjegunci i pustinjaci pa i ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. koji je, kažu, pronašao svoje utočište na otočiću Kraljevcu u bijegu od Tatara 1242. godine. Tradicija pustinjaka na otoku je ostavila upečatljive znamene, no bilo da planirate provoditi vrijeme istražujući povijesne znamenitosti ili radije birate maestralne uvale i plaže koje neumitno pozivaju na izležavanje, ovaj otok svojom izdvojenošću u kombinaciji s blizinom većih gradova pruža neponovljivu ravnotežu različitih mogućnosti. Stoga požurite, ili bolje rečeno – usporite, i postanite i sami suvremenim bjeguncem na jednom od nestvarno lijepih hrvatskih otoka.
Tehničke karakteristike:
Čitavim Čiovom vodi vas staza dužine 33,6 km uz 565 m visinske razlike. Početnih 17 km obilazi cijeli Okrug koji je relativno ravne konfiguracije. Prvi uspon započinje u Okrugu Gornjem koji, s 3 km prosječnog gradijenta 4,5% i bez strmih dijelova, vodi do Žednog. Nakon Žednog slijedi izrazito dinamičan spust s nekoliko serpentina i nagibom do 18% gdje treba voziti oprezno. Vožnja uz more vodi do vrlo zahtjevnog uspona po uskoj cesti koji će testirati i one najspremnije sa svojih 2,4 km i 7,7%. Iako možda ne djeluje pretjerano zahtjevno, na samoj polovici uspona proteže se 1 km prosječnog nagiba 11,6%. Spust koji će vas vratiti na početak staze vrlo je kratak, ali i vrlo strm pa treba voziti oprezno. Kompaktni prijenosni omjer je svakako preporuka za ovu stazu zbog gradijenata koji dosežu i 25% na usponu. Većina staze vozi se po širokim prometnicama u dvije trake, dok se glavni uspon vozi po uskoj, neprometnoj jednosmjernoj cesti.

Itinerar: Trogir - Žedno - Okrug Gornji - Milićevo - Trogir

Fizička zahtjevnost: 3/5
Tehnička zahtjevnost: 4/5
Dužina staze: 13,4 km
Visinska razlika: 292 m
Vrijeme vožnje: 1:00-2:00 h

Vrsta bicikla:
Treking / Gravel / MTB
Polazna točka:
Trogir-Čiovo
PREUZMITE GPX DATOTEKU

Najduži uspon:
Sv. Ante - 1,7 km; 7,5%; 130 m
Najduži spust:
Milićevo - 2,4 km; -5,5%
Asfalt: 40%
Makadam: 60%


Opis itinerara:
Pri posjetu starim gradovima jedna od omiljenih, ali istovremeno i najjednostavnijih aktivnosti, jest prepustiti se toku ulica i otkrivati u njima sazidane građevine. Kada je u pitanju povijesna jezgra grada Trogira, u kojem svaka zgrada priča svoju priču, šetnja ulicama odjednom dobiva neku novu dimenziju. Okružena morem, usidrena između kopna i otoka Čiova, starogradska jezgra zaštićena 1997. na UNESCO-voj listi svjetske baštine krije atraktivne znamenitosti. Palača Ćipiko, palača Lucić, katedrala sv. Lovre, crkva i samostan sv. Dominika i brojne manje crkve samo su neke od povijesnih građevina koje obilazak pretvaraju u putovanje u neko drugo doba. Ako su vas pak brojne crkvice starog grada Trogira zainteresirale za daljnje istraživanje, u okolici ih se nalazi barem još toliko. Jer povijest Čiova čuva tradiciju pustinjaka koja je ovdje ubilježila tragove nekadašnje mreže crkvica. Uz njih su čiovski eremiti, odbjegli od svijeta, najčešće i obitavali. Posebno je zanimljiva crkva sv. Mavra u blizini naselja Žedno. Sagrađena na antičkom naselju, na nešto slabije dostupnoj lokaciji u samom srcu otoka, crkvica će utažiti žeđ i najradoznalijih istraživača.
Tehničke karakteristike:
Staza dugačka 13,4 km uz 292 m nadmorske visine odmah će testirati vašu fizičku spremnost usponom koji kreće na samom startu, a dugačak je 1,7 km uz prosječni nagib od 7,5% te asfaltiranu podlogu na prvom dijelu i fini makadam na drugom dijelu uspona. Nakon uspona, ravna cesta prema Žednom poslužit će kao mjesto za odmor i rekuperaciju prije idućeg blagog cestovnog uspona do Žednog koji je i posljednji uspon na stazi. Poslije Žednog vozi se krug po finom makadamu s brojnim pogledima na more i mjestom za odmor biciklista. Do Okruga Gornjeg vodi široka prometnica dok se natrag do startno-ciljne točke vozi po uskim gradskim ulicama s malo prometa. Za ovu stazu idealni su treking i gravel bicikli, no oni iskusniji mogu ju odvoziti i na cestovnom biciklu s nešto širim gumama.

Sve biciklističke staze Splitsko - dalmatinske županije


PRAVILA PONAŠANJA

Biciklizam je ugodna i tjelesno korisna aktivnost koja svojim sudionicima pruža maksimalni užitak dok se kreću prostorom.
Da bi Vaša vožnja bila što ugodnija i sigurnija, potrebno je pridržavati se sigurnosnih pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.

Izbjegnite kaznu
- Vozači bicikala dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika.
- Ako se dva ili više vozača bicikala kreću u skupini, dužni su se kretati jedan iza drugoga.
- Vozač bicikla ne smije umanjivati stabilnost bicikla i ometati druge sudionike u prometu. Osobito ne smije skidati istovremeno obje ruke s volana, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji mogu ugrožavati vožnju ili druge sudionike u prometu.
- Vozači bicikala mlađi od 16 godina za vrijeme vožnje na cesti na glavi moraju nositi zaštitnu kacigu.
Novčana kazna za svaki od navedenih prekršaja iznosi 300,00 kuna.
Pridržavanjem ovih jednostavnih pravila činite dobro sebi i drugim sudionicima u prometu.